Turizam u gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske ima dominantno značenje. Turistički promet je izvor zarade širokog kruga djelatnosti - hotelijerstva i ugostiteljstva, poljoprivrede, građevinarstva, prometa i veza, pošte, trgovine, sporta i dr. - čime se utječe i na njihov razvoj.
Turizam ima direktan utjecaj na bruto domaći proizvod (čini 12% njegove vrijednosti), zaposlenost (za oko 200.000 ljudi), platnu bilancu zemlje (više od 3 mld US$ deviznog priljeva), razvoj slabije razvijenih područja i životni standard stanovništva.
U ovom radu prikazuju se trendovi domaćeg i inozemnog turizma Hrvatske u razdoblju pet godina 1996.-2000. s kraćim komentarom tih tendencija i strukturi gostiju.
Da bi korisnici podataka dobili sadržajne, cjelovite, točne i pravodobne informacije o stanju i kretanju turističke ponude i potražnje, neophodno je provoditi statistička istraživanja. Stoga smo analizirali postojeća statistička istraživanja koja provodi Državni zavod za statistiku kao i dileme o problematici adekvatnog evidentiranja turističkog prometa u Hrvatskoj i njegovu međunarodnu usporedivost. Turizma nažalost nema u svjetskim i europskim klasifikacijama i nomenklaturama djelatnosti, pa se njegove inpute i outpute pokušava približiti i utvrditi analizom statističkih i anketnih istraživanja.
Izdvojeno se dotičemo i izletničkog turizma kao važnog segmenta za niz hrvatskih turističkih destinacija te pomalo neprecizne definicije “izletnika” kao pojma.

2. TRENDOVI U HRVATSKOM TURIZMU 1996.-2000.
Trend, odnosno tendencija, kao pojam znači usmjerenost neke pojave, sklonost u razvoju ili nastojanju. Iz priloženih podataka o dolascima i noćenjima u hrvatskom turizmu u razdoblju od 1996. do 2000. godine, očito je da se Hrvatska oporavlja od posljedica ratnih (ne)prilika.

Dolasci turista 1996. – 2000. (u 000)

	1996.	1997.	1998.	1999.	2000.
domaći	1271	1407	1353	1322	1305
strani	2915	4178	4499	3805	5832
ukupno	4186	5585	5852	5127	7137

domaći
strani
ukupno

Noćenja turista 1996. – 2000. (u 000)

	1996.	1997.	1998.	1999.	2000.
domaći	4941	5661	5307	5241	5138
strani	16919	25114	26545	21885	34045
ukupno	21860	30775	31852	27126	39183

domaći
strani
ukupno

To najbolje ilustrira broj dolazaka i noćenja u 2000. godini (izvor: Statistički ljetopis RH 2000, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.) koja je bila prijelomna u pozitivnom smislu te riječi, odnosno smatra se godinom velikog povratka turista u Hrvatsku. Na svakog registriranog domaćeg turista došlo je gotovo šest inozemnih. Zacrtani cilj Ministarstva turizma o pola milijuna gostiju u jednome danu bio je znatno premašen. Rekordni posjeti su zabilježeni u Istri i Kvarneru a samo na otoku Krku znalo je u jednom danu biti preko 40.000 gostiju!
Općoj popularnosti Hrvatske kao turistički zanimljive destinacije uvelike su doprinijeli simpatiziranje i ugled nove vlade u inozemstvu. Osim toga, strance su u Hrvatsku privukli čisto more, očuvana priroda, ukusna i zdarva hrana, ugodna klima i opušteni mediteranski pristup u restoranima i konobama. To su i nadalje glavni aduti hrvatskog turizma kojega resi novi promotivni slogan: Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio!
Ukupni broj dolazaka u toj zlatnoj godini (7,13 milijuna) je bio za 70% veći od onog u 1996. godini (4,19 milijuna), dok je uzlazni trend ostvarenih noćenja bio još izraženiji: ukupno 39,2 milijuna je bilo za čak 80% više od 21,9 milijuna u 1996. godini. Lagani porast broja dolazaka i noćenja od cca 10% nastavio se i u turističkoj sezoni 2001.odnosno ove godine za koju podaci još nisu kompletirani.
Znakovita je također petogodišnja stagnacija, bolje reći zanemariv rast broja dolazaka i noćenja domaćih turista u razdoblju 1996.-2000. godina! Hrvati su participirali 18% domaćih dolazaka i svega 13 % domaćih noćenja u 2000. godini što dokazuje da su se pad društvenog standarda, velika nezaposlenost i povišene cijene usluga u ljetovališnim destinacijama na Jadranu negativno odrazile na domaće turiste koje inače hotelijeri, uz Talijane, smatraju najboljim potrošačima.
U 2000. godini najviše dolazaka (15%) i noćenja (20%) ostvarili su Nijemci, a u stopu ih slijede gosti iz Italije (14% dolazaka; 11,6 % noćenja) i susjedne nam Slovenije (12% dolazaka; 13% noćenja).
Podaci ukazuju i na to da se gotovo 90% ukupnog turizma odvija u primorskim mjestima na Jadranu što ujedno znači da je pred kontinentalnim destinacijama Hrvatske još dug i težak put u smislu turističke valorizacije prirodnih i kulturnih resursa koje nesumnjivo imaju (nacionalni parkovi, termalna lječilišta, gradovi, planine itd.)

3. STATISTIKA
Statistika je, prema definiciji u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, grana matematike koja se bavi metodama sistematizacije, obrade i primjene podataka dobivenih iz većeg broja uzoraka. Postoji više vrsta kao npr. demografska, industrijska, ekonomska, zdravstvena statistika itd. Svaka statistika ima utvrđenu klasifikaciju, definicije, norme, izvore i specifičnu metodologiju prikupljanja podataka. Za provođenje statističkih istraživanja neophodna je primjena jedinstvenih statističkih standarda koji omogućavaju međunarodnu usporedbu dobivenih podataka.

3.1. Općenito o statističkim istraživanjima
U svijetu je uobičajeno da se jednom godišnje objavljuje statistički ljetopis, sveobuhvatni prikaz najvažnijih službenih statističkih podataka o gospodarskom, demografskom, društvenom i stanju okoliša neke zemlje u protekloj godini. Tu važnu godišnju publikaciju kod nas izrađuje Državni zavod za statistiku. Podaci se prikupljaju i obrađuju prema Programu statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 2000. do 2002. godine (Narodne novine, br. 66/2000).
Statistički ljetopis Republike Hrvatske sadrži, osim podataka Državnog zavoda za statistiku, i podatke drugih državnih institucija koje su prema Zakonu o državnoj statistici (Narodne novine, br. 52/94) ovlaštene za obavljanje statističkih istraživanja u svojem djelokrugu, a koje su pripremile statističke podatke i time pridonijele njegovoj cjelovitosti i statističkoj slici države.
Program statističkih istraživanja treba uzeti kao jednu od etapa u usklađivanju našega nacionalnog statističkog sustava sa standardima Europske unije i Ujedinjenih naroda. Od 1999. počinjemo se uključivati u aktivnosti EUROSTAT-a, a od 2001. Republika Hrvatska službeno je uključena u CARDS program., program tehničke pomoći Europske unije zemljama jugoistočne Europe.

3.2. Statistika hrvatskog turizma
Cilj statističkih istraživanja s ovog područja jest da se njima prikupe, obrade i publiciraju podaci o osnovnim obilježjima turizma. Najčešće korištena statistika turizma koja prikuplja podatke o broju turista i noćenja u smještajnim objektima, nije jedini izvor podataka o turizmu već se cjelovita slika o turizmu kao pojavi dobiva kombiniranjem s migracijskom statistikom, statistikom kućanstava, bilancom plaćanja, statistikom prometa itd.
Općenito se statistika turizma u RH može podijeliti na tri grupe istraživanja:

 Smještajna statistika, koja promatra turiste s gledišta boravka u smještajnim objektima u kojima ostvaruju noćenja
 Statistika na granici, koja snima sve ulaske i izlaske putnika koji prelaze granicu a tu su uključeni i turisti
 Statistika turističke potrošnje, koja snima efekte turizma kroz potrošnju koju turisti ostvaruju u mjestima posjete

Na međunarodnom usklađivanju statističkih standarda u statistici turizma kontinuirano rade Svjetska turistička organizacija (WTO), Organizacija za ekonomiku, suradnju i razvoj (OECD), Statistički ured UN-a te Eurostat-statistički ured Europske unije. Težnja je svake zemlje pa tako i Hrvatske da korisnicima podataka i međunarodnim organizacijama pruži kvalitetne i usporedive statističke podatke. Metodologija statistike turizma temelji se na osnovnim preporukama Statističkog ureda UN i Svjetske turističke organizacije (UN/WTO, Recommendations on Tourism Statistics, New York, 1994.).

3.2.1. Izvori i metode prikupljanja podataka
Podaci o turističkom prometu (broj turista i noćenja) dani su na osnovi mjesečnih izvještaja koje dostavljaju poslovni subjekti ili dijelovi poslovnih subjekata koji se bave pružanjem smještajnih usluga turistima ili samo posreduju u pružanju tih usluga. Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.
Mjesečnim izvještajem o turistima i noćenjima (TU-11) obuhvaćeni su svi komercijalni ugostiteljski i drugi poslovni subjekti kao i dijelovi poslovnih subjekata koji gostima pružaju smještajne usluge ili se bave posredovanjem u pružanju tih usluga. Podaci se obrađuju na razini Republike, županija, gardova/općina i naselja, te po vrstama turističkih mjesta i vrstama smještajnih objekata. Od 1991. podaci obuhvaćaju i promet ostvaren u lukama nautičkog turizma. Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor).
Godišnjim izvještajem o putničkim agencijama (TU-14) obuhvaćene su putničke agencije koje se bave posredovanjem u turizmu. Promet turista u aranžmanu putničkih agencija odnosi se samo na promet ostvaren preko hrvatskih putničkih agencija.
Godišnji izvještaj o prometu stranih plovila za razonodu i šport (TU-17) dostavljaju lučke kapetanije i njihove ispostave koje izdaju odobrenja za plovidbu.
Godišnji izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma (TU-18) provodi se od 1998. i obuhvaća sve luke nautičkog turizma (sidrišta, privezišta, turističke luke, suhe marine i marine).

Postoje još neka izvješća kao npr.:

 Izvještaj o turistima i noćenjima u kućama i stanovima za odmor, TU-11 v
 Tromjesečni izvještaj ugostiteljstva, UG-11
 Mjesečni izvještaj o ulazu motornih vozila u zemlju, PAM-31 i dr.

Izvještaje za praćenje turističke djelatnosti daju:

 hotelski, ugostiteljski i drugi poslovni objekti koji u svom sastavu imaju smještajne jedinice
 posredničke organizacije (putničke agencije)
 turističke zajednice i druga tijela nadležna za turizam (izvještaj o privatnom smještaju)

Dakle, jedinice promatranja su jedinice za smještaj (radi praćenja i proučavanja smještajnih kapaciteta) i turisti (radi proučavanja turističkog prometa).

3.2.2. Definicije
Posjetitelj je bilo koji putnik koji putuje iz turističkih razloga. Statistički označava osobu koja putuje u neko mjesto izvan svoje uobičajene sredine na rok manji od 12 mjeseci, s bilo kojim ciljem osim obavljanja djelatnosti koja mu se plaća u posjećenom mjestu.

Posjetitelji se dijele na dvije kategorije:

 turisti (posjetitelji koji prenoće u posjećenom mjestu)
 izletnici (jednodnevni posjetitelji)

Austrijski stručnjak Peter Laimer, autor donjeg grafikona objašnjava ga tako da sve putnike vezane za turizam smatra posjetiteljima tako da taj termin posjetitelj predstavlja kao temelj za koncept ukupnog sustava turističke statistike.

Izletnik je osoba koja putuje i boravi izvan svoje uobičajene sredine ali ne noći u mjestu posjeta.
Turist je svaki registrirani posjetitelj koji u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, športa, religije, porodice, poslova, javnih misija i skupova.
Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj, izvan mjesta svog prebivališta, provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.
Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.
Ono bitno što određuje pojam turista u odnosu na putnika ili izletnika jest ostvareno noćenje!
Turistima se ne smatraju: osobe koje putuju na rad ili studij, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga, osobe u tranzitu (npr. u zračnom), osobe koje putuju kao prognanici, osobe koje putuju u drugo mjesto radi plaćenog posla financiranom iz tog mjesta itd.
Dolazak se smatra turističkim dolaskom gosta koji noći nu smještajnom objektu. Broj dolazaka je definiran kao broj osoba koje odsjedaju u smještajnom objektu. Turist se broji svaki put kad dolazi u smještajni objekt, makar to bilo više puta u tijeku istog putovanja.
Noćenje je svaka noć koju osoba provede u smještajnom objektu (ali i ona koja je rezervirana za gosta iako on možda nije stvarno bio i fizički prisutan!).

3.2.3. Klasifikacija smještajnih objekata

Jedinice za smještaj su svi objekti koji redovito ili povremeno pružaju usluge smještaja turistima. Prema preporukama WTO-a jedinice za smještaj se dijele u dvije grupe:

 kolektivne jedinice za smještaj
- hoteli, moteli, pansioni, lječilišta, odmarališta, planinarski domovi, kampovi, marine i dr.
 privatne jedinice za smještaj
- privatne sobe, apartmani ili kuće

3.2.4. Vrsta mjesta.
Turističkim mjestom u ovom istraživanju smatra se ono mjesto koje ispunjava sljedeće osnovne uvjete:

 atraktivne (prirodne ljepote, ljekoviti izvori, kulturno-povijesni spomenici, razne kulturne, zabavne i športske priredbe)
 komunikativne (mogućnost pristupa, prometne veze)
 receptivne (objekti za smještaj i uz njih potrebni prateći objekti za pružanje raznih usluga trgovinskih, obrtničkih, poštanskih i sl., zatim parkovi, kupališta, šetališta itd.).

Razvrstavaju se u sljedeće vrste:

 Zagreb (mjesto koje posjetitelje privlači prvenstveno kao administrativno--politički centar, a zatim i svojim turističkim i drugim osobitostima).
 Kupališna mjesta jesu ljekovita termalna mjesta s odgovarajućim objektima opremljenim uređajima za liječenje i oporavak posjetitelja.
 Primorska mjesta jesu mjesta duž morske obale i na otocima.
 Planinska mjesta najčešće su mjesta koja se nalaze iznad 500 metara nadmorske visine ili leže u teritorijalnom okviru neke planine.
 Ostala turistička mjesta jesu mjesta koja imaju atraktivne faktore (npr. klimatske, zatim kulturno-povijesne spomenike i sl.), riječna i jezerska mjesta i dr., a koja se ne mogu razvrstati u naprijed navedena mjesta.
 Neturistička mjesta jesu sva ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od prethodnih vrsta, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj.

3.2.5. Problematika / dileme/prijedlozi statističkog evidentiranja

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista pa broj dolazaka nije ekvivalentan broju turista. Stvarni broj turista teško je snimiti u praksi.
Ne pravi se razlika u broju dolazaka između odraslih i djece iako je smještaj za djecu ispod 12 godina u sobi s roditeljima najčešće besplatan.
Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet: boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor. Poznato je također da se samo u ovoj godini u Hrvatskoj predviđa da će oko 200 milijuna eura iznositi neprijavljeni financijski turistički promet, prvenstveno u privatnom smještaju uprkos zakonom predviđenim rigoroznim kaznama za slučaj neregistriranja turista od strane domaćina i pojačanom inspekcijom kontrolom tijekom ljetnih mjeseci. Stoga su, između ostaloga, potrebne i nove vrste statističkih istraživanja:

 Anketa o potrošnji turista u RH kako bi se dobili podaci koji će se koristiti za analizu gospodarskog razvoja, zaposlenosti i platne bilance zemlje.
 Anketa o potrošnji u kućanstvima da bi se dobili podaci o putovanjima domaćeg stanovništva ma godišnji odmor, izlete i službena putovanja članova domaćinstva.
 Posjetitelji važnijih turističkih znamenistosti, muzeja, galerija i kupališta gdje bi se dobili podaci o broju posjetitelja npr. po broju prodanih ulaznica isl.

4. IZLETNIČKI TURIZAM
Prema dužini boravka u turizmu, pod ovim pojmom podrazumijevamo turizam koji se razvija na osnovi kraćih putovanja turista i njihovog obilaska prirodnih atraktivnosti i kulturno-povijesnih vrijednosti. Razvija se u primorskim destinacijama, blizu industrijskih središta te u blizini državne granice (V. Galičić, Rječnik ugostiteljsko turističkih pojmova). Ovaj vid turizma uveliko pospješuje turistički promet i pridonosi boljem korištenju turističkih kapaciteta jer se odvija gotovo tijekom cijele godine.
Izlet je posebno organiziran odlazak u mjesto van trenutnog boravka turista, organiziran obično od strane turističke agencije sa svrhom da se osim zarade gosti pobliže upoznaju s okolicom destinacije u kojoj privremeno borave.
Izletnički program je kombinacija od dvije ponuđene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje/smještaj.
Izletnik je korisnik, sudionik izletničkog programa, dakle jednodnevni posjetitelj nekog mjesta ali bez noćenja odnosno smještaja.
Kako tretirati u tom smislu izletnika koji je npr. otišao na izlet preko državne granice i vratio se u istom danu u svoj hotel?
Smatramo da bi ustroj primjerene Ankete o stranim izletnicima sagledao čitav segment izletničkog turizma te pridonio ocjeni obujma ukupne turističke potrošnje stranaca u RH. Cilj bi bio dobivanje podataka o strukturi potrošnje izletnika i utvrđivanja proporcija dnevnih izletnika u ukupnoj masi stranih posjetitelja koji ulaze/izlaze u našu zemlju. Istraživanje bi se moglo provesti na bazi uzorka metodom intervjua na graničnom prijelazu pri izlazu iz Hrvatske. Mogli bi se prikupljati podaci:

 državljanstvo i dob
 karakter boravka u RH (dnevni izlet, tranzit, višednevni boravak)
 troškovi (ukupni i struktura)
 primjedbe i sugestije na kvalitetu usluge

5. ZAKLJUČAK
Turizam je zahvatio sve zemlje i kontinente, sve slojeve i uzraste pučanstva. Preuzeo je vodeću poziciju u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni. Tako se i u poslijeratnoj Hrvatskoj, polako povećavaju turistički kapaciteti, promet i devizni priljev a godina 2000. je označila prekretnicu, bolje reći veliki povratak turista na čemu možemo realno graditi svoj optimizam za blisku budućnost.
Trendovi porasta turističkih dolazaka i noćenja pogoduju značajnijem uzletu ove važne gospodarske djelatnosti za Hrvatsku ali treba znatno poboljšati povezanost otoka s kopnom, cestovnu mrežu, mobilni telefonski sustav, zdravstvene usluge te vanpansionsku ponudu i kvalitetu hotela u koje godinama nije ulagano i za koje Ministarstvo turizma RH traži inozemne investitore koji će dovesti i svoju klijentelu na Jadran. Bez svega ovoga je omiljenost Hrvatske kao sredozemne destinacije jako upitna. Velike promjene bit će nužno unijeti i u način shvaćanja turizma koji nije aktivnost za samo dva-tri ljetna mjeseca a za to je potrebna nužna reorganizacija poslovanja te hitna ulaganja u infrastrukturu.
Uočljiv je trend povećanja dolazaka gostiju iz zemalja srednje i istočne Europe: Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka i Rusija. To je činjenica koja će biti sve značajnija odrednica u budućnosti: od koncepta promidžbenih aktivnosti HTZ-a pa do strukturalnog i cjenovnog prilagođavanja naše ponude tom segmentu turističke potražnje. Hrvatska se tek treba pretvoriti od male zemlje u veliko mediteransko odmaralište a posljednje dvije turističke sezone su indikacija da smo na dobrom putu da to i ostvarimo. Ministrica turizma je nedavno ocijenila da je u protekloj turističkoj sezoni 2002. Hrvatska po rezultatima i trendovima porasta – bila pobjednik među Mediteranskim zemljama!
Usporedno sa snažnom ekspanzijom ove pojave kod nas raste i potreba za djelotvornim statističkim metodama koje će ažurno i kvalitetno pratiti njeno kretanje i karakteristike. Cjelovita slika o turizmu može se dobiti kombinacijom podataka iz različitih statističkih istraživanja od kojih svako na svoj način sagledava određeni aspekt turizma. Hrvatska kao turistička zemlja nastoji međunarodne standarde primijeniti u statističkoj praksi a glavni nositelj tog procesa jest Državni zavod za statistiku. U tom smislu se predlažu nova statistička istraživanja kao npr. Anketa o turističkoj potrošnji domaćih i stranih turista, Anketa o izletnicima, Anketa o potrošnji u kućanstvima (dio koji se odnosi na putovanja domaćeg stanovništva) itd.
Izletnički turizam i izletnik su preširoki i nedovoljno precizno definirani pojmovi. Očigledan je nedostatak njihovog evidentiranja obzirom da nisu ostvarili nijedno noćenje ali ostvaruju turistički promet (potrošnju). Zato predlažemo da se uvede statističko anketiranje stranih izletnika kao istraživanje koje bi upotpunilo sliku ukupnog obujma turističke potrošnje u RH te redifinira pojam izletnika i izletničkog turizma.

IZJAVA O SEMINARSKOM RADU
Prilikom rada na ovom seminaru, mi smo se kao članovi tima susreli s nekoliko problema proisteklih iz nedostatka prethodne prakse s ovakvim načinom rada, fizičkom raštrkanošću članova tima te nejednako ozbiljnim pristupom pojedinaca u timu. Najveći problem je bio podjela zadataka i realizacija, jer do literature nismo lako došli, a i na internetu je teško doći do pojedinih podataka koje smo trebali u odnosu na zadanu temu rada. No potrudili smo se koliko smo mogli uprkos poteškoćama a i naučili smo da zadaće ovakvog tipa valja raditi timski i pravodobno jer se traži naša sposobnost istraživanja i kvalitetnog tumačenja turističkih kretanja, vještina analize i sinteze, prezentatorske sposobnosti.
Zahvaljujemo na susretljivosti i savjetima g.Zlatku Blažekoviću - direktoru ureda turističke zajednice grada Koprivnice, te g. Zdravku Mihevcu. – direktoru ureda turističke zajednice Koprivničko-Križevačke županije. Pri izradi grafikona i same prezentacije mnogo nam je svojim praktičnim sugestijama i uputstvima pomogla ljubazna gđa. Ines Frančić, managerica gastro programa u marketingu koncerna Podravka.

LITERATURA

 Antunac I., Nacionalna klasifikacija djelatnosti RH i turizam, Trannzicijski procesi u hrvatskom turizmu, Hotelijerski fakultet, Opatija 1998.
 Galičić V., Rječnik ugostiteljsko-turističkih pojmova, Rijeka 1999.
 Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb 2002.
 Hrvatski turizam 2000., www.mint.hr
 Kelebuh I.-Javor A., Postojeća i nova statistička istraživanja iz područja turizma u RH, Hotelska kuća, Opatija 1998.
 Kutnjak G., Statistička praćenja turističkog prometa u Primorsko-Goranskoj županiji, Hotelska kuća, Opatija 1998.
 Laimer P., Tourism statistics in the european union..., Hotelska kuća, Opatija 1998.
 Radišić F., Poduzetnički menedžment u turizmu, Hotelijerski fakultet, Opatija 1997.
 Statistički ljetopis RH za 2000., Državni zavod za statistiku, Zagreb 2001.
 Zakon o boravišnoj pristojbi, NN br.35/95

Autori:
Studentski tim:
Matej Perkov, Vesela Krvavac,
Mario Bralić, Mihael Jerman, Nina Đurinec
ZSM – Zagreb Kolegij: Uvod u turizam 24.10.2002.